Abstract | Retorika svoj procvat doživljava u vremenu antičke Grčke i klasičnog Rima kada su o retorici podučavali poznati govornici poput Demostena, Cicerona, Aristotela, Kvintilijana i Platona. U drugoj polovici 20. stoljeća javlja se novi procvat retorike, odnosno umijeće javnog govorenja. Čovjek je misaono biće, a osnova svakog društvenog odnosa je komunikacija. Često se postavlja pitanje tko je dobar govornik i kakav govor treba biti. Dobar govor rezultat je napornog rada, učenja i vježbe. Ono što će nas odbiti od govornika je monotona i jednolična komunikacija. Na određene prirođene stvari kao što je boja glasa ne možemo puno utjecati ali određenim vježbama i trudom može se utjecati na poboljšanje boje glasa. Isto vrijedi i za izgovor riječi. Često se govori da javno mišljenje kreiraju mediji. Informativne emisije trebaju stavljati naglasak na čovjeka kao pojedinca. Što se tiče prenošenja izjave važna je središnja misao, priprema, jasnoća i sama izvedba. Politika i retorika usko su povezane od vremena antičke Grčke kada sredstvo donošenja odluka, zakona i pravila postaje politički govor. Svaki političar treba posjedovati izrazito dobre komunikacijske vještine, koristiti prave argumente, figure, mora znati kako zainteresirati publiku te kako započeti i završiti govor. Sposobnošću uvjeravanja i govorničkim vještinama političari postižu svoje ciljeve. Svečane prigode dio su našeg svakodnevnog života stoga su svečani govori neizbježan dio raznih ceremonija. Radi se o kratkoj retoričkoj formi. Kod motivacijskih govora, govornik treba širiti entuzijazam, nadu, pozitivnost i time dati primjer svojoj publici, slušačima. Sastavni dio obrazovanja 21. stoljeća čini priprema za sastanak. Svaki sastanak radi se s ciljem. Razmjenjuju se i vrednuju ideje, rješavaju se problemi, planira se buduće poslovanje i planovi. Razvojem čovječanstva i tehnologije, prezentacija postaje posebna govornička vrsta koja često sadrži popratni vizualni materijal. Prezentacijske vještine se također moraju usavršavati kao i javni nastup, stoga mnoga poduzeća educiraju svoje zaposlenike upravo o prezentacijskim vještinama. Nelson Mandela, kao primjer moći govora. Jedan od najpoznatijih govora u povijesti održao je upravo on, kada je dobio Nobelovu nagradu za mir. |
Abstract (english) | Rhetoric flourished during the period of ancient Greece and Rome, when it was taught by renowned speakers such as Demosthenes, Cicero, Aristotle, Quintilianus and Plato. The second half of the 20th century witnesses the second peak of rhetoric, that is, the art of public speaking. Man is a thinking being, and the basis of every social relationship is communication. What makes a good speaker and what does a good speech look like are questions that are frequently raised. A good speech is the result of hard work, study and practice. What turns us away from the speaker is monotonous and uniform communication. We cannot significantly influence certain innate things, such as tone of voice, however, certain exercises and hard work can improve the tone of voice. The same is true for pronunciation. It is often said that public opinion is created by the media. Current affairs programmes should put the emphasis on people as individuals. When it comes to transmission of statements, the main idea, preparation, clarity and the performance itself are what is important. Politics and rhetoric have been closely related since ancient Greece, when political speech became the means for making decisions, laws and regulations. Each politician has to possess exceptionally good communication skills and use the right arguments and figures. He has to know how to get the interest of the audience as well as how to start and finish the speech. Politicians achieve their goals through persuasion and speaking skills. Special occasions are part of our everyday life, and formal addresses are thus an inevitable part of various ceremonies. These are short rhetoric forms. With motivational speeches, the speaker should spread enthusiasm, hope and positivity to set an example for his audience, the listeners. Preparations for meetings form an integral part of the 21th century education. Each meeting has its goal. Ideas are exchanged and evaluated, problems are solved, future businesses and plans are developed. With the development of humankind and technology, presentations became a separate form of rhetoric, often accompanied by visual material. Presentation skills also have to be perfected, just like public speeches, therefore many companies provide their employees with presentation skills training. Nelson Mandela as an example of the power of speech. He gave one of the most renowned speeches in history after being awarded the Nobel prize for peace. |