Naslov VJERODOSTOJNOST JUTARNJEG I VEČERNJEG LISTA NA PRIMJERU PREDSJEDNIČKE KAMPANJE 2014.
Naslov (engleski) CREDIBILITY OF JUTARNJI AND VEČERNJI LIST - A 2014. PRESIDENTIAL CAMPAIGN EXAMPLE
Autor Petar Tanta
Mentor Tanja Grmuša (mentor)
Član povjerenstva Goran Luburić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Sanja Rocco (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Visoka poslovna škola Zagreb s pravom javnosti Zagreb
Datum i država obrane 2016-03-31, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana DRUŠTVENE ZNANOSTI Informacijske i komunikacijske znanosti Komunikologija
Sažetak Masovni mediji imaju neosporno velik utjecaj na javno mnijenje građana, a u političkim procesima moć utjecanja na percepciju birača, koja za svoj rezultat nerijetko ima sam ishod u izbornom procesu. Konzumenti masovnih medija istima poklanjaju svoje povjerenje, a zauzvrat očekuju istinite i vjerodostojne, aktualne i pravovremene informacije. No, jednako kao što svoj utjecaj na publiku mogu koristiti u pozitivne svrhe i u skladu s etičkim načelima novinarske struke, masovni mediji tim istim utjecajem također mogu manipulirati, biti u službi politike i izvještavati jednostrano i naklonjeno. Upravo takvim načinom izvještavanja bavi se ovaj rad, koji donosi nekoliko hipoteza i provodi istraživanje na temu medijskog izvještavanja u drugom krugu izbora za funkciju predsjednika Republike Hrvatske krajem 2014. godine i početkom 2015. godine. U njemu su sudjelovali predsjednički kandidati Kolinda Grabar Kitarović i Ivo Josipović, a istraživanjem je obuhvaćeno izvještavanje dviju hrvatskih dnevnih novina: Jutarnjeg lista i Večernjeg lista. Glavna hipoteza bila je pristrano i neobjektivno izvještavanje u Jutarnjem listu i Večernjem listu, a kreirane su i pomoćne teze prema kojima je Jutarnji list favorizirao kandidata Ivu Josipovića, dok je Večernji list favorizirao kandidatkinju Kolindu Grabar Kitarović. U oba slučaja istraživanjem je pretpostavljeno da su Jutarnji list i Večernji list predsjedničku kampanju pratili na senzacionalistički način. Istraživanje provedeno na uzorku od 45 novinskih članaka, metodom analize sadržaja pokazalo je da je izvještavanje u drugom krugu službene kampanje za predsjednika Republike Hrvatske u Jutarnjem listu i Večernjem listu bilo pristrano i neobjektivno. Također pomoćna hipoteza koja se tiče različitog izvještavanja djelomično je dokazana, druga pomoćna hipoteza koja pretpostavlja naklonjenost dnevnih novina jednom, odnosno drugom kandidatu u potpunosti je dokazana, dok je treća pomoćna hipoteza koja sugerira senzacionalističko izvještavanje Jutarnjeg lista i Večernjeg lista u potpunosti opovrgnuta.
Sažetak (engleski) The mass media have unquestionably large influence on public opinion. In political process they have the power of influence over perception of voters which, as a result, can determine the outcome of election process. Consumers give their trust to the media, and in return they expect truthful, credible, current and timely information. An impact that mass media have on the audience can be used for positive purposes and in accordance with the ethical principles of journalism, but that same influence can also be used for manipulative purposes, guided by politics. This research tends to examine the latter and this specific kind of media coverage in the presidential elections that took place in Croatia in late 2014. and in early 2015, with two rivals: presidential candidate Kolinda Grabar Kitarović and presidential candidate Ivo Josipović. Research includes media coverage of the second round of presidential race and texts published in the Croatian daily newspapers Jutarnji list and Večernji list. Main hypothesis of this paper is biased and nonobjective reporting in the aforementioned newspapers. There are also several support hypothesis; one claims that the newspaper Jutarnji list favored presidential candidate Ivo Josipović, while the other, Večernji list favored presidential candidate Kolinda Grabar Kitarović. Second one claims that both newspapers, Jutarnji list and Večernji list wrote about presidential candidates sensationalisticly. Research conducted a sample of 45 newspaper articles, and showed that the study the main hypothesis and determined that the election reports published in Jutarnji list and Večernji list during the second round of presidential campaign were biased and no
nobjective. Support hypothesis which claims the bias of daily newspapers for one candidate is fully proven, while the other one which suggests sensational reporting of Jutarnji List and Večernji List is refuted completely.
Ključne riječi
vjerodostojnost
Jutarnji list
Večernji list
kampanja
političko komuniciranje
Ključne riječi (engleski)
credibility
Jutarnji list
Vecernji list
campaign
political communication
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:180:948299
Studijski program Naziv: Marketing i komunikacije Vrsta studija: stručni Stupanj studija: stručni Akademski / stručni naziv: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) ekonomije (bacc. oec.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Pristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2016-04-01 07:38:15